Medijski sadržaji moraju odražavati javni interes

Oglašivačka industrija utječe na kreiranje medijskoga sadržaja u svakom slučaju iznad granice poželjnoga (ili dopuštenoga), što se svakako odražava i na sadržaj medijski posredovane poruke od javnoga interesa. Upozorili su na to brojni sudionici današnje rasprave u organizaciji Središnjeg savjeta SDP-a, Udruge za razvitak socijalne demokracije Novo društvo i nizozemske političke zaklade Alfred Mozer.
Predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a dr. Antun Vujić osvrnuo se na proces donošenja medijskoga zakonodavstva u Hrvatskoj, u mandat koalicijske vlade od 2000. do 2003. godine, s naglaskom na regulativu koja se odnosi na javni radio i televiziju. Iskusni nizozemski novinar i predavač na Sveučilištu u Leidenu Kees Boonman smatra kako je položaj novinara odraz demokracije u društvu, jer “ako su novinari pod pritiskom, onda je i demokracija”. Ističući snaženje tendencije “infotainmenta” i brze proizvodnje vijesti pod svaku cijenu i bez provjere istinitosti objavljenoga, Boonman je problematizirao i pojavu novih načina izvještavanja u novim medijima, kada, primjerice, medijske sadržaje kreiraju korisnici. Predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Nenad Stazić smatra kako je “javna televizija zadnja crta obrane javnog interesa”, dok je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka upozorio na medijsku koncentraciju. Zrinjka Peruško s Fakulteta političkih znanosti smatra kako će odgovor na pitanje “što je javni interes” definirati razvoj medija u budućnosti. Osvrnula se i na utjecaj elektroničkih medija na sudjelovanje građana u procesima odlučivanja, ističući kako se od interneta očekuje poticaj njihovoj participaciji. Sociolog medija Hajrudin Hromažić iz socijalno-kulturalne perspektive upozorio je na problem “pretvaranja društva u tržište, a građanina u potrošača”. Javno-servisni suprotstavlja se komercijalnom modelu, a informacije pakiraju i predstavljaju kao “infotainment” i “infomercial” – zabava i reklama. Europsku direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama predstavi je Nebojša Gladović, pomoćnik voditelja marketinga HRT-a, upoorivši na koncept “informacij na zahtev” povezan a digitalizacijom. Voditelj servisa BBC-ja u Hrvatskoj Davor Glavaš osvrnuo se na (ne)transparentnost komercijalnih medija, a Dean Duda s Filozofskog fakulteta u Zagrebu izlaganje je posvetio žanrovskim kompetencijama medijskih proizvoda. Rajko Naprta iz Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore, pri kojoj se vodi registar tiskanih medija u Hrvatskoj govorio je o problemima vezanima uz nakladničku statistiku. U raspravi koja je uslijedila sudjelovali su okupljeni novinari i medijski stručnjaci, uz izraženu potrebu za nastavkom ovakve vrste javnih diskusija o medijima. (Tin Pažur, K. L.)