Četvrti put: razvijeno, socijalno osjetljivo društvo?
10.04.2006.
Treba li nam, i kakav, "četvrti put socijaldemokracije" - ta je dvojba obilježila raspravu na travanjskoj sesiji Političke akademije. Što o tome misle naši i inozemni politolozi i političari?
Mirko Hempel, voditelj zagrebačkog ureda Zaklade Friedrich Ebert založio se za bolju komunikaciju socijaldemokratskih stranaka u jugoistočnoj Europi, čime bi se razbio strah od globalizacije i rastakanja zajedničkih vrijednosti. O tome je govorio i Borut Pahor, predsjednik slovenskih Socialnih demokrata i zastupnik u Europskom parlamentu, naglasivši da će uskoro s Janezom Janšom potpisati Partnerstvo o razvoju, kojim će poduprijeti tržišne reforme, ali s ciljem očuvanja socijalne države.
«Poduprijet ćemo uklanjanje države iz gospodarstva, fleksibilno tržište radne snage iodgovarajući porezni sustav, jer znamo da bez zdravog gospodarstva nema socijalne države. Naš cilj je da za 15 godina Slovenija bude među prvih pet najrazvijenijih europskih zemalja, zato moramo, pored stvaranja dinamične privrede konkurentne na svjetskoj razini, socijalnu državu koncentrirati na dva cilja, čije je uvažavanje obećao i Janša. To su jednaka dostupnost zdravstvu i obrazovanju, kao i briga za gubitnike u socijalnoj utakmici», pojasnio je Pahor. Sloveniji je, nastavlja on, zanimljiv prvenstveno švedski sistem, gdje se radnici brzo i jednostavno otpuštaju, ali je briga države u prijelaznom razdoblju između dva zaposlenja, kao i za obrazovanje, izrazito velika.
Nakon što je predsjednik istarskog SDP-a Dino Kozlevac naglasio da bi bez pravog »tajminga« takav sporazum sa Sanaderom bio samoubojstvo, raspravljalo se o čuvanju identiteta ljevice u koalicijama s »nesrodnim strankama«, nakon koje je moderator, direktor Udruge Novo društvo i saborski zastupnik dr. Antun Vujić zaključio da je najbolji način partnerstvo oko određenih ciljeva, ali uz odricanje od populizma kao najboljeg jamstva očuvanja identiteta. Pahor je rekao da prihvaća rizik podjele na neku radikalniju ljevicu, no globalizacija je činjenica, pa neće biti na gubitničkoj strani povijesti.
Dr. Nenad Zakošek sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti upozorio je da Slovenci nisu prihvaćali sve zahtjeve MMF-a, odstupali su od privatizacije i sami izveli modernizaciju, riskirajući određenu razinu inflacije kao nužnu za dobrobit zemlje. Sve se to događalo pod tzv. velikim koalicijama ljevice i desnice, što u Hrvatskoj nije bio slučaj. Danas, primjećuje Zakošek, Janša naglašava te podjele, odnosno kao da »uči od Hrvatske«, umjesto da bude obratno. Složivši se sa Zakošekom, Pahor je naglasio da je danas u sklopu EU potrebna promjena te strategije, jer bi Slovenija izgubila u utrci s ostalim srednjoeuropskim zemljama.
Pahor podupire Hrvatsku na putu u EU, dodajući da su od Srbije ili Bosne Hrvatskoj puno veći problem Rumunjska i Bugarska.
«Kad uđu te dvije zemlje mogao bi se javiti problem funkcioniranja EU, budući da Ustav nije usvojen. To će biti argument protiv daljnjeg širenja. Stoga bi Hrvatska morala što prije završiti pregovore, i onda naglasiti da njena veličina nije problem za apsorpcijsku sposobnost, smatra šef slovenskih socijaldemokrata.
U raspravi o četvrtom putu socijaldemokracije sudjelovali su i profesori s Fakulteta političkih znanosti dr. Zdravko Petak i dr. Tonči Kursar.